Direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Mihailo Jovanović izjavio je danas da će Srbija do 2030. izgraditi dva nova državna data centra u Nišu i Novom Sadu, kao i da će da proširi kapacitete data centara u Beogradu i Kragujevcu sa podizanjem snage na više od 200 megavata.
Jovanović je, na predstavljanju nacionalne strategije „Srbija 2030“ u Palati Srbija, istakao da je plan da se do 2035. godine poveća ukupna snaga data centara na jedan gigavat, značajno prošire nacionalni superkompjuteri, kao i da se izgradi Nacionalni centar za informacionu bezbednost u Kragujevcu.
| Fakulteti za veštačku inteligenciju neophodni u budućnosti |
| Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je neophodno formirati ne samo posebna odeljenja, već i fakultete za veštačku inteligenciju, jer će nam, kako je istakao, život zavisiti od toga i nijedna nacija u budućnosti neće moći da se razvija bez veštačke inteligencije.“Moraćemo da imamo više odeljenja, od Elektrotehničkog do drugih fakulteta, Mašinskog, i za robotiku i za sve drugo. Moramo da se usklađujemo sa promenama koje dolaze u svetu, samo to moramo na vreme da predvidimo i da krenemo odmah da radimo. Ako hoćemo da nam deca opstanu, da deca imaju budućnost, ovo je nešto što moramo da radimo“, rekao je Vučić predstavljajući nacionalnu strategiju Srbija 2030.Vučić je istakao da veštačka inteligencija postaje faktor proizvodnje i da ekonomski učinak jedne zemlje sve više zavisi od energije, računarskih kapaciteta, podataka, njihove dostupnosti i automatizacije.“Posledice su obimne, temeljne, suštinske. Proizvodnja više neće zavisiti direktno od rada, već će ekonomije moći da rastu iako će ukupan obim ljudskog rada da opada. Prema istraživanjima, možemo očekivati povećanje produktivnosti širom sveta od čak 700 odsto bez povećanja obima rada, na osnovu veštačke inteligencije. To će dovoditi i do otpuštanja ljudi svuda u svetu“, ukazao je Vučić.Kako je rekao, očekuje se da će veštačka inteligencija pokrenuti jednu od najvećih preraspodela kapitala u modernoj istoriji ekonomije.“Ona će dovesti do toga da postojeći modeli rasta, načela tržišta, rad i fiskalni modeli više uopšte ne funkcionišu. Ona je toliko značajna da će sve zemlje koje nisu dovoljno pripremljene imati ogromne poteškoće da održe korak, ostanu konkurentne i suverene. Svega mali broj zemalja, 10 do 15 odsto, u ovom veku dostići će maksimalni nivo spremnosti i učinka. To će biti one zemlje, a nadam se da će Srbija biti među njima, koje uspeju da integrišu veštačku inteligenciju u osnovnu proizvodnju, u nauku, u javnu upravu, proizvodnju energije, omogućavajući maksimalnu produktivnost i sticanje prednosti“, rekao je Vučić.Dodao je da će javne finansije da slabe zbog veštačke inteligencije, što će, kako je ukazao, biti poseban problem za Ministarstvo finansija, pošto će poreski sistemi koji su vezani za zarade postati nedovoljno efikasni, jer se prednost prebacuje na automatizaciju.“Kapital migrira, investicije se usmeravaju ka računarstvu, proizvodnji energije, elektroenergetskim mrežama, proizvodnji čipova, poluprovodnika, data centrima, podacima, resursima potrebnim za data centre. Zato sam ja predlagao da LNG kada uvozimo, ako bude išlo preko teritorije Crne Gore, da data centre pravimo sve od Priboja i Prijepolja ka Beogradu jer ćemo moći da koristimo LNG na minus 160 stepeni za 30 odsto energije da hladi data centre“, rekao je Vučić.Dodao je da Ilon Mask predviđa da će veštačka inteligencija učiniti poslove opcionim u narednom periodu i ukazao da će automatizacija u smislu povezivanja i kombinovanja kognitivnih i fizičkih zadataka, softvera i hardvera postati ključni faktor konkurentnosti.On je rekao da su Amerikanci najbolji u softveru na svetu, a Kinezi odmah za njima, ali da su Kinezi najbolji u hardveru, a Amerikanci za njima.“Evropa zaostaje i u jednom i drugom, mi svi zaostajemo, dramatično. Kod nas ćemo pokušati da povežemo dobre softvere sa robotima koji su hardver, da bismo mogli da imamo proizvedeno ono što donosi stvarni rezultati u oblasti rada. Drugačije, šansu nemamo“, rekao je Vučić.On je naveo da se do 2030. predviđa široka ekonomska automatizacija od 30 do 50 odsto u privredi.“Kina je najavila da će u svako preduzeće da ubace veštačku inteligenciju u 90 odsto kineskih industrijskih preduzeća i to tako i na takav način utiče na njihovu produktivnost i na njihovu uspešnost“, rekao je Vučić.Naveo je da će veštačka inteligencija u zdravstvu u mnogome da promeni i odnos prema pacijentu, gde će pacijent dobiti rezultate sa magnetne rezonance, sa multislajznog skenera u roku od 5 minuta, a ne u roku od 15, 20 ili 25 dana, kao što je to bio slučaj do sada.Vučić je naveo da će veštačka inteligencija postati deo većine kancelarijskih poslova, a da će roboti smanjiti potrebu za fizičkom radnom snagom u logistici i proizvodnji.Kako je rekao, druga faza optimizacija je od 2028-2033, gde će postojati sistemi sposobni za dosledno rasuđivanje u više različitih oblasti.“Čitavi sektori se reorganizuju oko računarskih kapaciteta i automatizacije a ne oko dostupnosti radne snage“, naveo je Vučić.Faza tri je, prema njegovim rečima, granična inteligencija 2030-2035.“Tu veštačka inteligencija već nadmašuje ljudske kapacitete i performanse. Autonomno naučno otkriće se značajno ubrzava, ekonomska koordinacija se sve više automatizuje. Tradicionalni monetarni i fiskalni instrumenti suočavaju se sa sve većim ograničenjima u pogledu delotvornosti. Računarska snaga i energija postaju odrednica nacionalne moći“, rekao je predsednik Vučić. |
„U ovom trenutku u Kragujevcu kapacitet svega 14 megavata. To znači da naši podaci ostaju u našoj zemlji sigurni, zaštićeni i dostupni a da otvaramo vrata za mnoge strane kompanije koje žele da čuvaju podatke na bezbedan način u Srbiji“, rekao je Jovanović.
Kada je reč o daljim projektima, naveo je da je plan da se do 2035. godine poveća ukupna snaga data centara na jedan gigavat.
Jovanović je naveo da kroz strategiju „Srbija 2030“ sajber bezbednost postoje jedan od ključnih državnih prioriteta.
Naglasio je da će se u okviru toga u Kragujevcu izgraditi Nacionalni centar za informacionu bezbednost, kako bi se štitila država, institucije, podaci i privatnost građana, ali i kako bi država uspešno odgovorila na sve napade u sajber prostoru.
„Strategija ‘Srbija 2030’ je vizija Srbije koja ne kaska već vodi. Srbija koja čuva svoje podatke, jača svoju nauku, otvara nova radna mesta, pomaže domaćoj privredi i štiti građane. Tehnologija nije cilj, veštačka inteligencija nije sama po sebi cilj. Cilj je Srbija u kojoj tehnologija služi običnom čoveku, da život bude lakši i bolji, a privreda mnogo konkurentnija“, kazao je Jovanović.
Prema njegovim rečima, Srbija je u poslednjoj deceniji pokazala vizionarski duh u razvoju digitalne infrastrukture, postala pionir u regionu u primeni veštačke inteligencije i stekla status tehnološki suverene i bezbedne države.
„Pripremili smo strategiju Srbija 2030 sa jasnom svešću da su znanje, podaci i tehnologija ključni resursi moderne države. U svetu ubrzanih promena, geopolitičkih izazova i tehnološke konkurencije, naš odgovor je kroz ovu strategiju odlučan. Želimo izgradnju suverene, bezbedne, inovativne, digitalne Srbije, države koje sama upravlja svojom budućnošću“, naveo je Jovanović.
On je ukazao na reči predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će u narednih 10 godina veštačka inteligencija postati ključni faktor proizvodnje, kao i da će samo one zemlje koje uspeju da integrišu veštačku inteligenciju u industriju, u javnu upravu, u nauku, u proizvodnju ostati konkurentne i digitalno suverene.
„Da bi država primenjivala veštačku inteligenciju, mora imati sopstvene temelje, sopstvene data centre, sopstvene sisteme i kontrolu nad podacima, jer bez podataka nema primene veštačke inteligencije“, rekao je Jovanović.
Prema njegovim rečima, veštačka inteligencija znači pametniju energetiku, saobraćaj i poljoprivredu da se radi efikasnije, da se racionalnije koriste resursi i da se planira bolje.
„Veštačka inteligencija, između ostalog, znači i naprednije zdravstvo, ranije otkrivanje bolesti, brže dijagnoze, personalizovane terapije i pametne bolnice. Veštačka inteligencija znači da javna uprava bude brža i transparentnija, dostupnija građanima u svakom trenutku, da čovek bude u centru, a ne papirologija“, naveo je on.
Kako je istakao, do 2030. kroz nacionalnu strategiju planirano je značajno proširenje nacionalnih superkompjutera na više od 2.000 grafičkih procesora sa platformama za pristup najmoćnijim alatima savremenog doba.
„Time pravimo našu bazu za naučna istraživanja, pospešujemo inovacije u industriji i primenu veštačke inteligencije u različitim sektorima. Poseban fokus u narednom periodu usmerićemo na razvoj i dizajn čipova na stratešku oblast, ključnu za tehnološku nezavisnost i ekonomiju zasnovanu na znanju“, dodao je Jovanović.
Takođe, istakao je da je posebno važna stvar da srpski jezik mora imati svoje mesto u svetu veštačke inteligencije.
„Zato razvijamo veliki jezički model za srpski jezik, da naš jezik, naše pismo i kultura, naši dijalekti i izgovori budu ravnopravni u vremenu veštačke inteligencije. Veliki srpski jezički model zna da ima bolje elektronske usluge, pametnija učenja i efikasnost u radu institucija i razvoj novih domaćih digitalnih proizvoda“, rekao je Jovanović.
Dodao je da će Srbija do 2030. godine, zahvaljujući svom znanju i svojim talentima kroz nacionalnu strategiju, postati globalni lider u oblasti digitalizacije i primeni veštačke inteligencije i inovativno-kreativne ekonomije zasnovane na znanju.
„Na međunarodnoj sceni ćemo prednjačiti kao digitalno društvo i izvozni gigant u oblasti nacionalnih patenata baziranih na veštačkoj inteligenciji, a naša zemlja će biti svrstana u red najperspektivnijih inovativnih nacija u budućnosti“, rekao je Jovanović.
Čadež: Nacionalni jezički model za veštačku inteligenciju do Ekpa 2027. godine
Predsednik Privredne komore srbije (PKS) Marko Čadež izjavio je danas da do Ekspa 2027. treba da bude napravljena nacionalna platforma za veštačku inteligenciju, čije srce predstavlja nacionalni srpski jezički model, na kojem se radi u data centru u Kragujevcu.
Čadež je, na predstavljanju strategije „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, rekao da je nacionalni jezik srce nacionalne strategije za veštačku inteligenciju.
„Srce te infrastrukture jeste nacionalni srpski, nacionalni jezički model ili veliki jezički model (LLM). Šta je to za sve one koji se prvi put susreću sa ovim pojmom? Jezički model je zapravo sistem veštačke inteligencije koji razume, generiše jezik, razgovara, analizira, predviđa, piše izveštaje, daje odgovore“, rekao je Čadež.
Dodao je da je ChatGPT na primer, jezičkog modela, ali koji je izgrađen na znanjima koje sakuplja na internetu, ne našem nacionalnom jeziku.
„Kada vaša firma, vaša bolnica, vaše ministarstvo, bilo ko od vas unese podatke u njega, ti podaci odmah fizički ne napuštaju Srbiju i taj sistem nije izgrađen na našem znanju. On je izgrađen na svom onom znanju koje je mogao da pokupi sa interneta delom ima tu i srpskog jezika, ali ne poznaje naše propise, ne poznaje naša pisma kako treba, ne poznaje našu administraciju. Srpski jezički model jeste upravo odgovor na to“, objasnio je Čadež.
Istakao je da se srpski jezički model razvija u data centru u Kragujevcu i istakao još jednom da on ne šalje, podatke van granica, da razume srpski zakon, srpsku medicinu, srpsku birokratiju, obim pisma, sve nijanse.
Istakao je da važno priširenje vokabulara za srpski jezik na ovoj platformi.
„Unosimo podatke na srpskom korpusu zakona sudskih pravaca, medicina, arhiva, obrazovnog materijala i svega onoga da doprinesemo da bi ovaj jezik zaista da bi veštačka inteligencija i zaista mogla da se sprovodi kod nas u bilo koji, da li je to privreda ili državna uprava. Šta to znači? To znači da vi sada, u ovom trenutku, u pravom smislu veštačku inteligenciju ne možete u potpunosti da primenite. Kada imamo nacionalni jezički model, a naš zadatak je da ga napravimo do Ekspa 2027. godine, to ćemo moći“, rekao je on.
Čadež je objasnio da to na primer u automobilskoj industriji znači od 25 odsto nižih troškova.
„To znači u poljoprivredi, kada imate domaće podatke trenirane na domaćim podacima o usevima i vremenskim prilikama, to je 30 odsto veći prinos. Da ne govorim o predikciji bolesti, zaraznih bolesti, kupovine lekova i tako dalje. Dakle, ovo je zaista ono što je suština i srce same aktivnosti koju moramo da sprovedemo, da bismo uspeli opšte da koristimo veštačku inteligenciju u budućnosti“, istakao je on.
Predsednik PKS je rekao da je takav srpski LLM veštačka inteligencija koja je naša koja radi u Kragujevcu, ne šalje podatke van granica koja razume srpski zakon srpsku medicinu.
„To je kao digitalni autoput koji država gradi da bi privreda mogla da ga koristi. Razlika ukoliko ovo uspemo je do 2035. godine imaćemo 50 milijardi dolara u našem BDP-u. A cena, ako ne uspemo, nije samo gubitak BDP-a, već konkurentnih sektora, podsektora, svaka firma neće moći da ostane. Ovo je zaista šansa koju imamo jednom u generaciji i zahvaljujem se predsedniku i vladi Srbije što prepoznaju, ovaj zadatak kao jedan od glavnih zadataka koji nam je potreban“, zaključio je Čadež.
Izvor: rtv.rs