Blokaderi i izbori: od protesta do potrage za glasovima
Više od godinu dana političke blokade i studentski protesti u Srbiji oblikuju javnu i političku scenu, dok se u javnosti sve češće govori i o mogućem izlasku na izbore. Istovremeno, deo poruka koje su tokom protesta upućivane prema građanima koji podržavaju vlast sada se posmatra kroz pitanje kako pridobiti birače van velikih gradova.
Posebnu pažnju izazvala je ocena profesora Fakulteta političkih nauka u penziji Zorana Stojiljkovića, objavljena u tekstu lista „Nova“, da je za izbornu promenu važno „izaći iz urbanog dela stanovništva“ i dopreti do „neobrazovanih i siromašnih“. Takva formulacija otvorila je pitanje odnosa političkih aktera prema građanima iz manjih sredina.
Istovremeno, politička scena Srbije ulazi u period u kojem će odnos prema biračima, bez obzira na njihovo mesto stanovanja, obrazovanje ili političko opredeljenje, biti jedan od ključnih elemenata eventualne predizborne kampanje.
Od studentskih blokada do političke borbe za birače
Tokom prethodnih meseci blokade su izazvale snažne podele u društvu. Za njihove učesnike i deo javnosti predstavljale su način pritiska na vlast i zahtev za političkim promenama, dok su ih protivnici doživljavali kao ugrožavanje svakodnevnog života, saobraćaja i obrazovanja.
U javnom prostoru bilo je i uvredljivih i pretećih poruka usmerenih prema političkim neistomišljenicima. Pojedinačni incidenti tokom protesta dodatno su produbljivali podele između građana koji podržavaju blokade i onih koji im se protive.
Ključno pitanje sada je kako će se politička energija protesta pretvoriti u podršku na izborima, ukoliko do njih dođe. Za razliku od uličnih protesta, izbori podrazumevaju obraćanje mnogo širem krugu građana i traženje podrške i među onima koji nisu deo protestnog pokreta.
Zašto su mali gradovi i sela važni za izbore u Srbiji?
Poruka da je potrebno dopreti do stanovništva izvan urbanih sredina pokazuje da potencijalni politički akteri sve više razmišljaju o biračima koji nisu bili primarno uključeni u proteste.
Upravo u tome nalazi se jedan od najvećih izazova svake buduće opozicione ili studentske političke organizacije. Podrška se ne može zasnivati samo na velikim gradovima i društvenim mrežama, već je potrebno razgovarati sa ljudima koji imaju različite interese i političke stavove.
- penzionerima i starijim građanima,
- radnicima i zaposlenima u privatnom i javnom sektoru,
- poljoprivrednicima i stanovnicima sela,
- malim preduzetnicima i zanatlijama,
- građanima manjih gradova i opština.
Izbori traže podršku i građana koji drugačije misle
Politička realnost je takva da nijedna opcija ne može računati samo na birače koji joj već daju podršku. To posebno važi za pokrete koji nastaju iz protesta, jer njihov eventualni izlazak na izbore znači suočavanje sa biračima koji nisu učestvovali u blokadama ili ih čak otvoreno ne podržavaju.
U tom kontekstu, način obraćanja građanima postaje posebno važan. Etiketiranje birača zbog njihovog obrazovanja, materijalnog statusa, mesta stanovanja ili političkog izbora može dodatno produbiti podele umesto da donese novu podršku.
Građani Srbije nisu homogena grupa i njihove političke odluke ne mogu se svesti na jednu osobinu ili društveni status. Neko glasa zbog ekonomskih pitanja, neko zbog lokalnih problema, neko zbog političkog programa, a neko na osnovu procene rada vlasti ili opozicije.
Političke poruke i društvene mreže kao deo kampanje
Društvene mreže već predstavljaju jedan od najvažnijih kanala političke komunikacije. Međutim, prisustvo na Fejsbuku, Instagramu ili drugim platformama samo po sebi ne znači i široku podršku na izborima.
Za političku organizaciju koja želi da pridobije nove birače mnogo važnije biće da ponudi konkretne odgovore na pitanja koja građani postavljaju: plate i penzije, zapošljavanje, poljoprivreda, zdravstvo, obrazovanje, infrastruktura i razvoj lokalnih sredina.
Od protesta do izbora: šta bi moglo da sledi?
Ako studentski pokret ili deo njegovih učesnika odluči da izađe na izbore, moraće da napravi razliku između protestne mobilizacije i klasične političke kampanje. To podrazumeva razgovor sa građanima širom Srbije, predstavljanje programa i spremnost da se odgovori i onima koji imaju drugačije mišljenje.
Istovremeno, eventualna izborna kampanja biće prilika da se proveri koliko podrška protestima može da se pretvori u stvarne glasove.
Izbori, za razliku od protesta, traže poverenje širokog spektra birača. Zbog toga će odnos prema građanima iz velikih gradova, manjih mesta i sela, kao i prema onima koji podržavaju različite političke opcije, biti jedan od ključnih testova za svakog novog političkog aktera.
Na kraju, pitanje nije samo ko će pokušati da pridobije birače, već i kakvu će politiku ponuditi. Građani će svoju odluku doneti na osnovu programa, rezultata, političkih poruka i poverenja koje budu imali u one koji traže njihov glas.
Izvor: Sombornjuz / Foto: Nsuživo