Sretenje, koje se u Srbiji obeležava 15. februara, predstavlja jedan od najvažnijih državnih praznika – Dan državnosti Republike Srbije. Ovaj datum objedinjuje dva ključna istorijska događaja koji su oblikovali srpsku državnost: Početak Prvog srpskog ustanka 1804. godine i donošenje Sretenjskog ustava 1835. godine.
U nastavku donosimo detaljno objašnjenje šta se tačno slavi na Sretenje, koji su se događaji zbili tog dana i zašto je 15. februar od presudnog značaja za istoriju Srbije.
Početak Prvog srpskog ustanka – 15. februar 1804. godine
Na Sretenje 1804. godine, u selu Orašac, održan je zbor srpskih knezova i viđenijih ljudi, poznat kao Oraška skupština. Tada je doneta odluka o podizanju ustanka protiv Osmanskog carstva, a za vođu je izabran Karađorđe Petrović.
Ovaj događaj označio je početak Prvi srpski ustanak, koji je trajao do 1813. godine. Ustanak je imao za cilj oslobađanje od turske vlasti i uspostavljanje autonomne srpske uprave. Iako je ustanak na kraju ugušen, postavio je temelje za kasniju borbu i konačno sticanje autonomije, a zatim i nezavisnosti Srbije. Zbog toga se 15. februar 1804. smatra početkom moderne srpske državnosti.
Donošenje Sretenjskog ustava – 15. februar 1835. godine
Tačno 31 godinu kasnije, na isti datum, u Kragujevac je donet prvi moderni ustav Srbije – Sretenjski ustav.
Sretenjski ustav proglašen je 15. februara 1835. godine za vreme vladavine kneza Miloš Obrenović. Bio je jedan od najmodernijih ustava u Evropi tog vremena. Ustav je: ograničavao apsolutnu vlast kneza, uvodio podelu vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku i garantovao određena građanska prava i slobode.
Međutim, pod pritiskom velikih sila – Rusije, Austrije i Osmanskog carstva – ustav je ukinut već nakon nekoliko nedelja. I pored kratkog trajanja, ostao je simbol težnje Srbije ka pravnoj državi i modernom uređenju.
Zašto je Sretenje Dan državnosti Srbije?
Današnji naziv praznika glasi Dan državnosti Republike Srbije, a obeležava se 15. i 16. februara kao neradni dani. Odluka da se Sretenje proglasi Danom državnosti doneta je 2001. godine.
Ovaj praznik simbolizuje: početak borbe za oslobođenje i nezavisnost (1804), početak ustavne i pravne državnosti (1835) i kontinuitet srpske državne ideje. Sretenje tako predstavlja spoj borbe za slobodu i izgradnje moderne države.
Sretenje nije samo državni, već i verski, pravoslavni praznik.
Srpska pravoslavna crkva 15. februara slavi Sretenje Gospodnje, 40 dana od Božića, u znak sećanja na dan kada je Devica Marija donela Isusa Hrista kao bebu u jerusalimski hram. Takođe za Sretenje su vezana mnoga narodna verovanja i predanja. Prema jednom, na Sretenje se susreću zima i leto, odnosno tada zima počinje da slabi i najavljuje proleće.
Da li je to samo puka slučajnost, ili su naši preci imali neka „viša znanja“, ipak sunce polovinom februara započinje svoj ciklus rasta. Tačnije, njegova toplota i energija na severnoj hemisveri počunju da rastu sve dok sunce ne dobije svoju punu snagu. Zanimljivo je da snaga sunca raste sve do druge polovine avgusta – još jednog pravoslavnog praznika, Preobraženja. Posle Priobraženja snaga i energija sunca počinju da opadaju.
Još jedno zanimljivo narodno predanje, govori nam da medvedi na Sretenje izlaze iz svojih jazbina. Ako medved ugleda svoju senku i uplaši se, on se vraća u jazbinu i zima će potrajati još šest nedelja. A ako ne, zimi je došao kraj.
Predanje kaže da se grmljavini na Sretenje treba radovati. Veruje sa da grmljavina na ovaj dan donosi rodnu godinu, kao i da će sve što se zasadi sigurno uspeti. Grmljavina na Sretenje obrazlaže se time da Sveti Ilija tera đavole, kako bi sve do 6. avgusta bilo lepo vreme.
Izvor: Vojvodina uživo
Foto: predsedni.rs